Hrvatska

Hrvatska socijalna ekonomija ne definira se nikakvim posebnim okvirnim zakonom. Određeni subjekti de facto se mogu smatrati dijelom socijalne ekonomije, no teško je prikupiti pouzdane statističke podatke o broju socijalnih ekonomija u zemlji. Prema nekim procjenama iz 2017., u Hrvatskoj je bilo 526 socijalnih poduzeća, među kojima su:

• 32 udruge
• 44 zadruge
• 26 poduzeća (djeluju kao socijalno poduzeće)
• 2 institucije (u Hrvatskoj se pod tim nazivom podrazumijeva privatna institucija koja obavlja djelatnosti od općeg interesa)

Izvor podataka: Socijalna poduzeća i njihovi ekosustavi u Europi, izvješća po zemljama, Hrvatska, 2019.

Bilješka: Taj je broj u određenoj mjeri nepouzdan zbog nedostupnih informacija i poteškoća u primjeni kriterija. Područja djelatnosti su identificirana za neke vrste socijalnih poduzeća. 

* Za ovo smo web-mjesto uključili ovu cjelovitu procjenu razine razvoja. Temelji se na trenutačno dostupnim podacima i informacijama o ekosustavu socijalne ekonomije te stoga ima ograničenja. Međutim, i dalje smatramo da je korisno uključiti je u ovu cjelovitu procjenu.

** Izvor: EGSO/CIRIEC (2016) Najnovija kretanja u okviru socijalne ekonomije u Europskoj uniji; imajte na umu da je ovo viša procjena jer se temelji na tipu ustanove i ne primjenjuje se detaljna provjera svih elemenata definicije socijalne ekonomije.

Više pojedinosti o kvaliteti podataka pročitajte u našoj bilješci o podacima o socijalnoj ekonomiji.

Unatoč dugoj tradiciji zadrugarstva u Republici Hrvatskoj, u ovom trenutku još se uvijek ne 

može se govoriti i o visokoj razvijenosti društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

Prve zadruge osnovane su na hrvatskom tlu prije gotovo 150 godina. Zadruge su bile snažne 

gospodarske institucije, ali i pokret koji je imao utjecaj na politička kretanja. Zadruge su 

zadržavale stanovništvo na lokalnom području, okupljale pojedince sa zajedničkim interesom

i usmjeravale ih na poslovanje kroz sustav. Svi prihodi ostvareni u zadruzi ostajali su njenim 

članovima, a vrijednosti lokalnoj i životnoj sredini zadrugara. Zadruge su tako doprinijele

uvećanju zaposlenosti, jačale poziciju i sudjelovanje zaposlenika, suzbijale siromaštvo,

snažile ruralni razvoj, osiguravale pravednu raspodjelu, itd. dakle promovirale sve vrijednosti karakteristične i za društveno poduzetništvo. Premda prepoznate i primijenjene puno ranije, bile su nedovoljno priznate i vrednovane da bi mogle ostvariti veće rezultate. U Republici Hrvatskoj posebno se ističe duga i bogata tradicija učeničkog zadrugarstva u osnovnim i srednjim školama i posebno odgojno obrazovnim ustanovama. U njima mladi zadrugari stječu prva radna iskustva i vrijednosti kojima rad i solidarnost mogu doprinijeti.

Brojne primjere socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj pokrenule su organizacije civilnog društva (bilo osnivanjem izdvojene 

pravne osobe, najčešće zadruge ili trgovačkog društva, koja svoju dobit vraća OCD-u koji ju 

je osnovao; bilo organiziranjem društveno-poduzetničke inicijative u okviru djelovanja same organizacije – kao jedne od aktivnosti koju organizacija provodi kako bi osigurala 

samoodrživost, ali i organiziranjem izobrazbe za pojedince i organizacije koje su 

zainteresirane za razvoj društvenog poduzetništva)[1]. 

[1] Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016., Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, lipanj 2012., str. 76.

Politički i pravni okvir

U Hrvatskoj nema posebnog zakona o socijalnoj ekonomiji. Međutim, vlada je 2015. objavila Strategiju razvoja socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020. Njome se definira socijalno poduzetništvo i navode se političke smjernice, posebno u pogledu uključivanja ranjivih skupina kao što su Romi.

Međutim, nekim se zakonima utvrđuju različiti pravni oblici koji su dio socijalne ekonomije u Hrvatskoj. To su:

• Akt o udrugama iz 2014.
• Akt o zadrugama iz 2011.
• Akt o zakladama iz 2018.
• Akt o institucijama iz 1993.

Hrvatska je 2015. donijela svoju prvu strategiju. Ovom „Strategijom razvoja socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020.” predviđeno je poboljšanje pravnog okvira i financijskog okvira za socijalnu ekonomiju te povećanje vidljivosti sektora. Ta strategija još nije u potpunosti provedena, ali se trenutačnim hrvatskim programom ESF+ planiraju poduprijeti neke mjere predložene u strategiji. 

Donositelji politike u području socijalne ekonomije 

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ustanova je koja je na nacionalnoj razini odgovorna za stvaranje ekosustava koji subjektima u socijalnoj ekonomiji omogućuje daljnji razvoj. 

Međutim, i druga ministarstva i nacionalne agencije također sudjeluju u razvoju socijalne ekonomije, i to u svojstvu upravljačkih tijela za programe koje financira EU:

• Ministarstvo gospodarstva – odgovorno za Zakon o zadrugama i Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva
• Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju I zapošljavanje osoba s invaliditetom – odgovorna za rad integrativnih/zaštitnih radionica sukladno Zakonu
• Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – odgovorno za Zakon o udrugama i Zakon o zakladama
• Ured za udruge Vlade RH – relevantan za provedbu Zakona o udrugama i sektor organizacija civilnog društva općenito

Mreže, savezi i predstavnička tijela 

Socijalna ekonomija još uvijek nije službeno priznata. Stoga u Hrvatskoj nije dobro razvijen ni ekosustav socijalne ekonomije. Može se, međutim, primijetiti postojanje nekoliko mreža koje predstavljaju društvene poduzetnike i druge subjekte:

• Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo (HMDP) promiče društveno poduzetništvo u zemlji i društvenim poduzetnicima pruža aktivnosti umrežavanja,
• Act grupa je konzorcij društvenih poduzeća koji promiče aktivnosti koje imaju učinak. Pruža podršku i organizira radionice i tematske festivale radi promicanja novih načina poslovanja.
• U Hrvatskoj djeluje i NESsT, međunarodna organizacija koja razvija društvena poduzeća.

Kako bi od rane dobi podizao svijest o socijalnoj ekonomiji i aktivnostima koje imaju učinak, Impact Hub Zagreb osmislio je nekoliko edukativnih programa kako bi djeci i mladima u dobi od 7 do 30 godina omogućio da se iskušaju u društvenom poduzetništvu. 

Nadalje, akademska zajednica u Hrvatskoj sve se više uključuje u promicanje socijalne ekonomije, i to pokretanjem istraživačkih projekata u tom području, ali i ponudom tečajeva o toj temi na sveučilištima.

Nekoliko mreža i predstavničkih organizacija nude potporu subjektima u socijalnoj ekonomiji u Hrvatskoj. Nude:

• programe osposobljavanja za zaposlenike subjekata u socijalnoj ekonomiji (Hrvatska mreža za društveno poduzetništvo)   
• izgradnju kapaciteta za društvena poduzeća, primjerice, o mjerenu učinka, razvoju poslovanja, definiciji održivog poslovnog modela (Group Act)
• mentorstvo i savjetovanje tijekom projekta (CEDRA)
• programe zajedničkog rada (coworking), inkubacije i akceleracije (Impact Hub)
• Social Impact Award Hrvatska

Financiranje

Vlada i njezine nacionalne agencije razvile su određene programe financiranja koje mogu iskoristiti subjekti u socijalnom gospodarstvu, primjerice:

• kreditna jamstva za MSP-ove
• programe dodjele bespovratnih sredstava za inovacije
• poticaji za zapošljavanje kojima se podupiru mjere uključivanja.

Privatni dionici mogu ponuditi prilagođenija rješenja financiranja subjektima u socijalnoj ekonomiji:

• Zadruga za etičko financiranje osnovana je 2014. godine, a cilj joj je dionicima pružiti ograničen pristup tradicionalnom bankarstvu uz neke dostupne bankarske proizvode.
• mikrofinanciranje (Erste Social Banking Group)
• ulaganje s učinkom (Feels Good Capital)

Izvješća

• Socijalna poduzeća i njihovi ekosustavi u Europi, izvješća po zemljama, Hrvatska, 2019.: https://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=20958&langId=en
• Poticanje društvenog poduzetništva i otvaranja socijalnih poduzeća, Otključavanje potencijala društvenih poduzeća u Hrvatskoj, OECD, 2016.: https://www.oecd.org/employment/leed/Croatia%20report%2025.11.16-FINAL.pdf
• Nacionalna strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, poticanje razvoja društvenog poduzetništva , OECD, 2017.: https://www.oecd-ilibrary.org/docserver/9789264268500-7-en.pdf?expires=1685954344&id=id&accname=guest&checksum=8E79ADA3DED8FC2E46330B60BD48D4CB
• Mapiranje socijalnih ekosustava i ekosustava solidarnosti diljem svijeta, OECD, 2023.: SSE CFS_Hrvatska (oecd.org)